![]() ![]() |
---|
|
Zajednička pričuva
Člankom 90. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima definiran je pojam zajednička pričuva kao temeljni prihod stambene zgrade za potrebe njenog održavanja zajedničkih
![]() Zajedničkom pričuvom upravljaju suvlasnici nekretnine tj. stambene zgrade, odnosno upravitelj kojeg su zajednički izabrali na osnovu ugovora o upravljanju. Suvlasnici pričuvu uplaćuju na račun koji se u tu svrhu otvara, a u skladu sa određenim godišnjim ili višegodišnjim programom upravljanja. Vrste zajedničke pričuve
Račun zajedničke pričuve stambene zgrade
Upravitelj kojeg su suvlasnici izabrali i s njim potpisali ugovor o upravljanju dužan je otvoriti poseban račun za prikupljanje sredstva zajedničke pričuve za svaku stambenu zgradu , te osigurati točna izvješća o stanju zajedničke pričuve (Ne)plaćanje pričuve ![]() Znači, kod pričuve je bitno da njezin iznos osigurava izvođenje potrebnih radova na zgradi. U slučaju nužnosti većih sanacija (pročelja, krova, dizala…), a na zajedničkom računu zgrade ne postoje dostatna sredstva, GSKG suvlasnicima predlaže povećanje pričuve te mogućnost povoljnog kreditiranja. Tu je važno istaknuti da se takvi radovi mogu izvesti samo u slučaju da suvlasnici osiguraju potreban iznos, o čemu također odlučuju natpolovičnom većinom. No, unatoč činjenici da je plaćanje pričuve zakonski regulirano, većina upravitelja se u praksi i dalje susreće s problemom nerazumijevanja i neprihvaćanja te obveze. Iako GSKG, kao najveći upravitelj koji održava preko 173.000 stambenih, poslovnih i garažnih prostora, ima zadovoljavajuću uspješnost naplate, nažalost i dalje ima onih koji zanemaruju tu obvezu, zaboravljajući da time prvenstveno štete ostalim suvlasnicima i redovitim platišama. Ali i sebi samima jer u konačnici, temeljem Ovršnog zakona, tu obvezu moraju podmiriti. U slučaju da pojedini suvlasnici ne plaćaju pričuvu, GSKG provodi sljedeće mjere:
Ako dužnik uloži prigovor temeljem rješenja o ovrsi, prekida se taj postupak i pokreće parnica.
|